Sanja Majer-Bobetko
Zdravko Blažeković
Gorana Doliner

Hrvatska glazbena historiografija
u 19. stoljeću

Nakon uvodnih teorijskih razmatranja o povijesti glazbe i njezinu odnosu prema estetici, sociologiji, etnomuzikologiji i psihologiji glazbe, zatim glazbeno-teorijskim disciplinama, glazbenoj paleografiji, glazbenoj kritici i ostalim znanostima i disciplinama, te nakon poglavlja o predpovijesti hrvatske glazbene historiografije, predstavlja se povijest glazbene historiografije u Hrvatskoj tijekom 19. stoljeća. Na temelju analize glazbenohistoriografskih tekstova iz 19. stoljeća, bibliografija kojih je predstavljena u Popisu izvora, a potom i njihove valorizacije zasnovane na usporedbi s relevantnim izvorima toga doba i na suvremenim historiografskim postignućima, potvrdilo se dosadašnje mišljenje o Franji Kuhaču kao utemeljitelju hrvatske glazbene historiografije. Međutim, uočeni su i vrjednovani prilozi i drugih autora, poglavito Vjenceslava Novaka, koji je napisao prvu glazbenopovijesnu sintezu, te Vjekoslava Klaića i Franje Markovića. Posebna su poglavlja posvećena glazbenohistoriografskim prilozima u periodici i monografskim izdanjima, među kojima ima značajnih priloga i ostalih autora, mahom bavećih se glazbom tek kao svojim sekundarnim, iako ne manje važnim područjem. Knjiga je u prvom redu namijenjena muzikolozima, povjesničarima i povjesničarima književnosti, studentima muzičkih akademija, humanističkih i društvenih studija, te širem krugu čitatelja koje zanima hrvatski kulturološki prostor.

7. MEĐUNARODNI MUZIKOLOŠKI SKUP „IZ ISTARSKE GLAZBENE RIZNICE“

7° CONVEGNO INTERNAZIONALE DI MUSICOLOGIA „DAL PATRIMONIO MUSICALE ISTRIANO“

Juliana Ličinić Van Walstijn

Ovo djelo pokušava pokazati mjesto Antonia Smareglie u talijanskoj operi na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće uz pomoć istraživanja posljednjih triju Smarglijinih opera. Ispitivanje neobičnih tema i jedinstvene atmosfere opera Falena, Oceana i Abisso pokazuje njihovu izvanrednu originalnost i sugerira da pripadaju „poetskom teatru“ stvorenom skladatelja u suradnji sa Silviom Bencom. Ova studija istražuje kulturnu pozadinu u kojoj je Smareglia djelovao.

Leon Stefanija

Završavajući pisanje ove knjige, negdje krajem 2003., imao sam dojam da je manjkava i da ne uzima u obzir mnoge sadržaje koji bi trebali ući u ovakvu publikaciju. Taj se dojam do danas nije promijenio, premda knjiga već neko vrijeme sasvim prihvatljivo služi svojim namjenama, kao udžbenik povijesti i teorije analize glazbe studentima muzikologije na Ljubljanskom sveučilištu.