Sveučilište u Zagrebu, Muzička akademija
Hrvatsko muzikološko društvo
Prof. dr. Leon Stefanija
Odsjek za muzikologiju, Filozofski fakultet,
Sveučilište u Ljubljani
održat će
za studente muzikologije i nastavnike MA, članove Hrvatskog muzikološkog društva i sve druge zainteresirane
sljedeće predavanje:
Leon Stefanija (Ljubljana)
Analiza analize - nekoliko natuknica
Kada se neka tema ukoriči u knjigu, u mogućnosti je postati nešto na što se svatko može osloniti, bez obzira zauzimamo li pritom kritički ili pozitivan stav spram sadržaja. Metodologija analize glazbe jedna je od takvih tema, koja je u korice dospjela nedavno, tek nakon drugog svjetskog rata, da bi već krajem 1980ih godina postala “sumnjivom” disciplinom: analiza glazbe preširoko je područje, što ga pokriva čitava muzikologija i još pokoja humanistička disciplina (djelomice čak i neke prirodoslovne znanosti), dok je analiza glazbenog sloga preusko glazbenoteoretsko polje, kojem su vičniji skladatelji nego muzikolozi. Upravo na tom “brisanom prostoru” između analize glazbe s jedne strane, koju možemo suziti na analizu glazbenog djela, i analize glazbenog sloga s druge strane, mogu se sagledati kako ishodišta, tako i ciljevi muzikološke analize. U sažetoj bih formi želio komentirati polazišta i ciljeve analize glazbe, na koje moja knjiga Metode analize glazbe želi u cjelini i upozoriti.
Leon Stefanija (1970) muzikologiju je studirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, gdje je i zaposlen u svojstvu izvanrednog profesora. Njegovi se radovi kreću u širokom rasponu, obuhvaćajući epistemologiju istraživanja glazbe, psihologiju i sociologiju glazbe, te glazbu 20. stoljeća. Autor je dviju knjiga (O glazbeno novom: O slovenskoj instrumentalnoj glazbi zadnje četvrtine 20. stoljeća, 2001; Metode analize glazbe: Povijesno-teorijski ocrt, 2004), brošure Računalno poduprto poučavanje glazbe (2006), te brojnih znanstvenih i stručnih članaka. U izradi su Pojmovnik teorije glazbe (zajedno s Nicom Schülerom), kao i uvod u sociologiju glazbe. Knjiga Metode analize glazbe objavljena je 2008. i u hrvatskom prijevodu u izdanju Hrvatskog muzikološkog društva.
INSTITUT ZA ETNOLOGIJU I FOLKLORISTIKU,
HRVATSKO MUZIKOLOŠKO DRUŠTVO,
KLUB HRVATSKOG ETNOLOŠKOG DRUŠTVA
i
MUZIČKA AKADEMIJA ZAGREB – ODSJEK ZA MUZIKOLOGIJU
Pozivaju Vas na predavanje koje će održati
JASMINA TALAM
u utorak, 20. 1. 2009. u 17.30 sati
učionica L-7 , Lučićeva 5
(Muzička akademija, ZAGREB)
NARODNI MUZIČKI INSTRUMENTI U BiH
Mr. sc. Jasmina Talam (FBiH) zaposlena je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu na Odsjeku za muzikologiju i etnomuzikologiju i u Institutu za muzikologiju. Muzičku akademiju u Sarajevu diplomirala je pod mentorstvom dr. Vinka Krajtmajera s temom “Ilahije i salavati derviša nakšibendijskog reda u Vukeljićima kod Fojnice” te magistrirala s temom “Kordofoni instrumenti tipa dugovrate leute u BiH”. Tema predavanja u okviru je rada na doktorskoj disertaciji.
Urednica je Zbornika VI. međunarodnog simpozija Muzika u društvu, objavljuje u časopisima Muzika, Narodna umjetnost, sudjeluje na međunarodnim i domaćim skupovima, te drži gostujuća predavanja na Filozofskom fakultetu u Ljubljani.
Hrvatsko
muzikološko
društvo
Croatian
Musicological
Society
Opatička 18
HR-10000 Zagreb
Croatia
tel :+385 1 489 5320
fax:+385 1 468 4701 www.hmd-music.hr
Arti music., god. 37, br. 2, Zagreb 2006.
- Izvorni znanstveni članci
- Otkrića, novosti
- Sažeci magistarskih i doktorskih radova u muzikologiji
- Recenzije, prikazi i informacije o publikacijama
International Review of the Aesthetics and Sociology of Music IRASM
IRASM, Vol. 38 No. 1, Zagreb
IRASM, Vol. 37 No. 2, Zagreb
Jacques Chailley
Povijest glazbe Srednjega vijeka
Knjiga Povijest glazbe Srednjega vijeka u francuskom izvorniku dio je serije „Collection hier“ poznatog francuskog izdavača Presses Universitaires de France i predstavljala je niz desetljeća nakon prvog izdanja 1950. standardni udžbenik za glazbu Srednjega vijeka na francuskim sveučilištima.