Violinski koncerti Ivana Jarnovića
glazbeni aspekt i društveni kontekst njihova uspjeha u 18. stoljeću
Violin Concertos By Ivan Jarnović / Giovanni Giornovichi
Musical Aspects And The Social Context Of Their Success In The 18th Century
Violinski koncerti Ivana Jarnovića (1747-1804) analizirani su u ovoj knjizi u kontekstu ideja o glazbi druge polovice 18. stoljeća. Upućuje se na postavke H. Ch. Kocha i nekih njegovih suvremenika koji su – dajući upute za poželjno skladanje – upozoravali na djela i njihova obilježja u onodobnih skladatelja, uobličavajući estetičke principe i stajališta svojeg razdoblja. Koncerti su odabrani kao prirodni središnji skladateljski interes violinskog virtuoza, svojedobno popularnog u mnogim europskim središtima – velegradovima poput Londona, Pariza, Petrograda, Beča – te na dvorovima francuskih, danskih, poljskih, ruskih idrugih plemića.
Upravo se javnost – publika – te želja za dopadljivošću i privlačenjem pozornosti (kao i danas aktuelnim načinom razmišljanja javne osobe) pokazali važnim čimbenicima koji su utjecali na neke Jarnovićeve skladateljske postupke.
Drugi dio knjige posvećen je Jarnovićevom javnom djelovanju: od muziciranja s mnogim istaknutim suvremenicima u privatnim krugovima plemićkih i građanskih salona, preko sudjelovanja u javnim prigodama glazbenih akademija, pretplatničkih ciklusa, dobrotvornih koncerata, do nastupa u popularnim restoranima i krčmama, ali i sudjelovanja na tzv. duhovnim koncertima u dane kada su svjetovne zabave, a osobito operne predstave, bile zabranjene. Jarnovićev opus podvrgnut je analizi koja otkriva posebnosti njegova stila, a njegovo se skladateljsko djelo može smjestiti na prijelaz iz kasnog baroka u klasicizam. U svojoj sveukupnoj aktivnosti Jarnović se tako javlja kao tipičan predstavnik svojega doba na razmeđi između aristokratskog sustava i novog građanskog društva klasicizma i ranog romantizma. Na hrvatskom s engleskim sažetkom.
The general topic of this study concerns the activities of the violin virtuoso and composer Ivan Jarnović/Giovanni Giornovichi. However, the focus of this research is placed on his violin concertos as the axis of his compositions (including a thorough analysis of his concerti), situated both in the context of the compositional determinants of the second half of the 18th century (H. Ch. Koch and others) and in the social and political circumstances of his time, which strongly influenced him as well as many of his contemporaries. During one of the crucial periods of general and musical history, Jarnović's professional life as a virtuoso and composer of violin concertos and chamber pieces can be understood in great measure as a typical model of that time. In Croatian with an extensive summary in English.
ISBN 978-953-6090-32-7
Pulski glazbeni život
u razdoblju fašističke diktature
1926.-1943.
Lada Duraković
Knjiga Lade Duraković istražuje kako su, u kojoj mjeri i kojim sredstvima politička kretanja, institucije i pojedinci utjecali na glazbeni život u Puli između dvaju svjetskih ratova u 20. stoljeću. Gradivo je raspoređeno u tri osnovne cjeline, njegova periodizacija temelji se na već potvrđenim kronološkim odrednicama politike fašističkog razdoblja, koje se vrlo dobro podudaraju i s etapama razvoja glazbenog života Pule.
Prva etapa (1926.-1929.) obuhvaća razdoblje institucionalizacije fašističkog režima, kada sve organizacije i udruge, pa tako i glazbene, dolaze pod okrilje fašističke stranke. Druga etapa (1930.-1940.) započinje svršetkom talijanskog parlamentarnog sustava i početkom provođenja tzv. "masovnog pristanka" uz fašizam a završava početkom konačnog raskola fašizma. U tom se razdoblju, najbogatijem glazbenim zbivanjima, najjasnije očituje utjecaj politike na glazbu, a organizacija i arbitraža nad svim glazbenim djelatnostima i društvima u rukama je lokalnih političara. U trećoj etapi (1940.-1943.) paralelno s raspadom fašizma i glazbena događanja kreću silaznom putanjom a prije svega su usmjerena k jačanju talijanske nacionalne svijesti i podizanju morala pripadnicima talijanskih oružanih snaga.
Sadržaj i naslovi pojedinih poglavlja sugerirani su ondašnjom političkom atmosferom. S ciljem izgradnje sustava koji bi u potpunosti omogućio fašizaciju društva, tijekom međuraća su u Puli osnovana mnoga tzv. potporna glazbena društva i sindikati glazbenika koji su imali zadaću fašizacije cjelokupnog glazbeničkog staleža, a politika je kreirala i sva glazbena događanja te usmjeravala i uvjetovala situaciju u glazbenom školstvu. Zato su u knjizi svakoj od tih posebnosti, koje su specifične za razdoblje fašističke diktature i na koje ni prije ni kasnije u takvom obliku ne nailazimo, posvećena posebna potpoglavlja. Cijela se studija temelji na podacima dokumentiranim u dnevnim novinama i periodici, u arhivskoj građi te u drugim izvorima. Podaci vezani uz glazbeni život smješteni su u politički, ideološki i kulturološki kontekst toga vremena, a svjedoče o tome kako su politički eksponenti postupno potpuno preuzeli svekoliku brigu oko glazbenog života grada. Na čelu glazbenih institucija izmjenjuju se tada samo "provjereni" kadrovi, glazbenici ne smiju nastupati bez posredstva sindikata, glazbeno-scenska zbivanja u Areni pod apsolutnim su patronatom udruge "Arena" u čijem su predsjedništvu podestat, prefekt te brojni visoki uglednici PNF-a. Glazbena zbivanja u velikoj mjeri organiziraju potporna društva, koja pod svojim okriljem okupljaju rijetke glazbene korpuse, a glazbena je škola u potpunosti ovisna o potpori gradske uprave i prefekture.
Prateća dokumentacija sadrži priloge vezane uz sve aspekte glazbenog života Pule u međuratnom razdoblju, a donosi i pregled opernih i operetnih izvedbi u kazalištu i u Amfiteatru, koja će biti od koristi za buduća istraživanja, budući da na muzikološkom području do sada nije zabiljen niti jedan sustavniji pokušaj obrade nekog segmenta glazbenoga života Pule. Iz tog razloga autorica iznosi sva najvažnija događanja pulskoga međuraća bez obzira jesu li ili nisu bila pod utjecaj politike.
Misal MR 70 zagrebačke Metropolitanske knjižnice / The MR 70 Missal of the Zagreb Metropolitan Library
Hana Breko
Ovaj je rad monografsko-analitička studija o najstarijem adijastematskom notacijom njemačkog tipa notiranom misalu iz 13. stoljeća, pohranjenom u fundusu rijetkih rukopisnih liturgijsko-glazbenih knjiga Metropolitanske knjižnice u Zagrebu - misalu MR 70.
Studija obuhvaća kodikološka i paleografska istraživanja rukopisa MR 70, istraživanja konteksta nastanka i primjene ove misne knjige na temelju njezina glazbenog repertoara, a u širokom komparativnom kontekstu regionalno bliskih i repertoarno srodnih izvora misnog bogoslužja srednjovjekovne Europe. Rezultat je ovog traganja jedna nova interpretacija - konačni odgovor na pitanje njegove provenijencije i lokaliteta u srednjovjekovnom Zagrebu, gdje je upravo misal MR 70 služio kao predložak za misno bogoslužje.
Rad sadrži potpuni inventar i registar notiranih napjeva misala, te notne primjere, tablice, transkripcije i faksimile koji su bili sredstvo za izvođenje argumenata o provenijenciji ove vrijedne rukopisne glazbene knjige
Glazba s ekrana - Hrvatska filmska glazba – ogledi / Croatian Film Music – Essays
Irena Paulus
Kao prva knjiga o filmskoj glazbi u Hrvatskoj, Glazba s ekrana muzikološko-filmološkom analizom sustavno obrađuje partiture hrvatskih filmova koje su svrstane po kriteriju autora, ali i vremena u kojemu su nastale. Time se nastojalo, osim pregleda autorskog rada, dobiti i povijesni pregled razvoja filmske glazbe u Hrvatskoj. Knjiga sadrži analize filmske glazbe sedamnaestorice filmskih skladatelja, a posebnim dodatkom mogu se smatrati razgovori sa skladateljima Živanom Cvitkovićem, Anđelkom Klobučarom, Alfijem Kabiljom i Miljenkom Prohaskom. Obrađeno je 58 (ponajviše igranih, ali i dokumentarnih i crtanih) filmova, a tu je i sedamnaest notnih primjera te tridesetak fotografija. Uz svakog autora navedena je njegova filmografija (precizno koliko su to dopuštali prikupljeni podaci a i činjenica da neki od skladatelja još uvijek aktivno skladaju filmsku glazbu).
Među najranijim imenima navedeni su Ivo Tijardović i Fran Lhotka, "veterani" hrvatske filmske glazbe koji se pri skladanju nisu mogli osloniti ni na kakve postojeće domaće uzore.
Njihovi nasljednici, skladateljski "trolist" rođen 1906 - Boris Papandopulo, Milo Cipra i Ivan Brkanović - koristio se suvremenijim postupcima, zalazio u prošireni tonalitet i atonalitet te koristio mogućnost povezivanja različitih stilova.
Mlađe kolege ove "klasične" skladateljske skupine teško je nazvati pravim filmskim skladateljima, jer potpisuju samo jedan ili dva filma: Bruno Bjelinski, Silvije Bombardelli i Dragutin Savin pripadaju generaciji koja se odmakla od ideologije glazbenog nacionalnog smjera.
Kada je u zagrebačkoj Dubravi godine 1946. "Dubrava film", prvi je put otvorena mogućnost studijskog povezivanja filmskih glazbenika. Tako je Hrvatska dobila svoje prve "prave" filmske skladatelje: Vladimira Krausa-Rajterića, Anđelka Klobučara i Živana Cvitkovića. Filmografije skladatelja iz "Dubrava filma", za razliku od njihovih prethodnika, bile su prebogate, jer im je skladanje filmske glazbe bio glavni, a nekima i jedini posao.
Početkom 1950-ih na scenu su stupili skladatelji-samostalni umjetnici koji su se većinom bavili zabavnom glazbom: Miro Belamarić, Nikica Kalogjera, Alfi Kabiljo i Arsen Dedić. Stilovi i žanrovi njihove filmske glazbe isprepleteni su, pa su osim "zabavn" ti skladatelji "lake" glazbe pisali i neobaroknu, kvazisrednjovjekovnu, renesansnu ili čak atonalitetnu, a ponekad i raskošnu glazbu romantično-baroknih crta.
Ovoj skupini skladatelja pripadaju i skladatelji iz posljednjeg poglavlja knjige "Jazz - animirani film - jazz" - Miljenko Prohaska i Tomislav Simović, posebni zbog interesa prema glazbi crtanih filmova. Rukovodeći se pretežno jazz izričajem i žanrom crtanih filmova kao dominantama njihovih filmografija, poglavlje je zamišljeno kao početak otvaranja još jednog problemskog područja hrvatske filmske glazbe - a možda i nove knjige.
Istraživanje recepcije u muzikologiji / Research on Reception in Musicology
Dalibor Davidović
Kako se ono što tekst čini odnosi prema onome što govori? U kakvu je odnosu ono što tekst performira prema onome što konstatira, i obratno? Tim se pitanjem bavi ovaj rad, istražujući mehanizme pojedinih muzikoloških tekstova. Na primjeru dvaju muzikoloških istraživanja recepcije, od kojih je jedno historijskog, a drugo sistematskog tipa (Zdenka Weber, Impresionizam u hrvatskoj glazbi. Recepcija glazbe Claudea Debussya u Hrvatskoj 1918-1940; Ekkehard Jost, Sozialpsychologische Faktoren der Popmusik-Rezeption - Društvenopsihološki faktori recepcije pop-glazbe), pokazuje se njihova sličnost, jer oba nastoje odijeliti performativni od konstativna momenta. Muzikološki radovi o kojima je riječ žele u određenom trenutku biti ili jedno ili drugo, ili onaj tko upućuje na same stvari ili pak onaj tko se usredotočuje na tuđu retoriku, no oni uvijek istodobno čine i jedno i drugo. Kada se žele razlikovati od drugih i drukčijih muzikoloških radova, tada s jedne strane upućuju na njih jer drže da su prozirni i da govore o samim stvarima, no s druge istovremeno zauzimaju i suprotnu poziciju, budući da je predmet njihova interesa upravo tekstualnost dotičnih radova.
U čemu je onda razlika između historijskog i sistematskog istraživanja recepcije? U drugom se pokušaju njihov odnos razmatra polazeći od teorijskih nacrta kojima su se ta dva područja istraživanja recepcije nastojala teorijski situirati. Kao primjeri uzimaju se dva zbornika što okupljaju takve tekstove (Helmut Rösing, ur., Rezeptionsforschung in der Musikwissenschaft - Istraživanje recepcije u muzikologiji, 1983; Hermann Danuser - Friedhelm Krummacher, ur., Rezeptionsästhetik und Rezeptionsgeschichte in der Musikwissenschaft - Estetika i povijest recepcije u muzikologiji, 1991). Prateći pokušaje svakoga od njih da se što je moguće jednoznačnije razgraniči od druge strane, otkriva se upravo nemogućnost takva razgraničenja, budući da svaki od njih čini suprotno od onoga što bi htio iskazati. Sljedeća razina na kojoj se pokušava ovjeriti razlika između dvaju istraživanja recepcije jest ona u kojoj se polazi od teorijskih nacrta koji su imali za cilj razgraničiti historijsku od sistematske muzikologije (i obratno). Željeno je razgraničenje i u tome slučaju nemoguće, budući da je riječ o dvjema koncepcijama što se uzajamno reproduciraju: onom koja inzistira na strogom razgraničenju sistematske od historijske muzikologije i njezinu višem hijerarhijskom mjestu, te drugom, koja takvu koncepciju smatra polazištem za vlastiti pokušaj razgradnje čvrsto utvrđenih disciplinarnih granica.
Međutim, ne dolazi li na taj način u pitanje i mogućnost razgraničenja unutrašnjeg od vanjskog same muzikologije? Što se događa kada upitnom postaje njezina distinktivnost?
Glazbena kultura u splitskoj katedrali 1750. – 1940. / Musical Culture in the Split Cathedral from 1750 till 1940, 1996
Miljenko Grgić
Knjiga obrađuje elemente za socijalnu povijest glazbe u Splitu od sredine 18. do sredine 20. stoljeća. Analizirane su epohe kasnog mletačkog razdoblja, prijelaza u Jozefinizam, Preporoda, reformi crkvene glazbe i Cecilijanstvu. Za svako su razdoblje obrađeni aspekti glazbe u Splitu i Katedrali, te profesionalna glazbena zanimanja (kapelnici, orguljari, poslužnici) i druge službe, pjevači i svirači.
The book deals with the elements of social history of music in Split from the mid-18th to mid-20th centuries. The epochs of the late Venetian period, transition to Josephinism, the Croatian National Revival, reforms of church music and Caecilianism are analyzed. each period has been elaborated regarding musical aspects of Split and its Cathedral, music professions such as maestri di cappella, organists, servers, other services in music, singers and instrumentalists.
ISBN 953-6090-09-0
Kn 150,00 + tuzemna poštarina
US$ 32.00 + postage
Glazbeni život Zagreba u 19. stoljeću / Musical Life in 19th-Century Zagreb, 2001
Snježana Miklaušić-Ćeran
Knjiga obrađuje glazbeni život Zagreba od 1818. do 1891. u svjetlu koncertnih programa sačuvanih u arhivu Hrvatskog glazbenog zavoda. Analiziran je glazbeni repertoar i utvrđena zastupljenost pojedinih skladatelja na koncertnom repertoaru. Donose se detaljni popisi interpreta na glazbenim priredbama, organizatori koncerata i mjesta njihova održavanja u Zagrebu od 1818. do 1891.
The book deals with the musical life in Zagreba between 1818 and 1891 according to concert programs preserved in the Archives of the Croatian Music Institute. Music repertory is analysed and the presence of performed, composers established. In appendices, detailed lists of interpreters, organizers of concerts and places of performances are given for Zagreb in the 1818-1891 period.
ISBN 953-6090-07-4
Kn 150,00 + tuzemna poštarina
US$ 32.00 + pos
Glazbena kritika na hrvatskom jeziku između dvaju svjetskih ratova / Music Critisicm between the Two World Wars, 1994
Sanja Majer-Bobetko
Knjiga obrađuje tekstove najeminentnijih predstavnika ideološko-utilitarističke (A. Dobronić), marksističke (P. Markovac), impresionističke (N. Polić) i glazbenom djelu imanentne kritike (M. Cipra) u razdoblju između 1918. i 1941. Djelo sadrži popise muzičkih časopisa, kritika, kritičara i izvora, te primjere glazbenih kritika.
The book deals with texts by the most prominent representatives of the ideological-utilitarian (A. Dobronić), Marxist (P. Markovac), impressionistic (N. Polić) and the musical work immanent criticism (M. Cipra) during the 1918-1941 period. It contains lists of music journals, texts, critics and sources, as well as examples of music critic texts.
ISBN 953-6090-04-X
Kn 90,00 + tuzemna poštarina
US$ 22.00 + postage
Hrvatska glazbena terminologija u razdoblju baroka / Croatian Music Terminology in the Baroque Period, 1992
Stanislav Tuksar
Knjiga obrađuje 2.000 naziva glazbala i instrumentalne glazbe na hrvatskom, latinskom, talijanskom, njemačkom i mađarskom iz rječnika Jakova Mikalje, Jurja Habdelića, Ardelia Della Belle, Ivana Belostenca i Andrije Jambrešića, objavljenih između 1649. i 1742. godine. Građa je artikulirana po rječnicima, nazivlju za idiofonska, membranofonska, kordofonska i aerofonska glazbala, te miscellaneu. U dodatku se donose komparativni glazbeno-instrumentalni rječnici na svih pet jezika.
The book deals with ca 2,000 names of instruments and instrumental music in Croatian, Latin, Italian, German and Hungarian, as found in the historical dictionaries by Jacobus Micalia, Juraj Habdelić, Adrelio Della Bella, Ivan Belostenec, and Andrija Jambrešić, published between 1649. and 1742. Words are classified according to their appearance in the dictionaries, and then grouped as names of idiophonic, membranophonic, cordophonic, and aerophonic instruments, and miscellanea. As a supplement comparative musico-instrumental glossaries appear of terminology in five languages.
Kn 190,00 + tuzemna poštarina
US$ 45.00 + postage
