Naslov   Mapa  O društvu
CROATIAN MUSICOLOGICAL SOCIETY
KROATISCHE MUSIKWISSENSCHAFTLICHE GESELLSCHAFT
SOCIÉTÉ CROATE DE MUSICOLOGIE


HMD


www.hmd-music.hr
zapamti
moja prva strana


Besplatne novosti
HMD-a

   

Geo Visitors Map












Opća povijest glazbe

  1. Povijest glazbe Srednjega vijeka

  2. Jacques Chailley: Povijest glazbe Srednjega vijeka Jacques Chailley
    Prevela Jelena Knešaurek Carić

    Bilješka o autoru
    Francuski muzikolog i skladatelj Jacques Chailley (Pariz, 1910. – Montpellier, 1999.) studirao je na Pariškom konzervatoriju kompoziciju kod N. Boulanger, C. Delvincourta i P.-H. Büssera (1925.-27; 1933.-35.), dirigiranje kod W. Mengelberga i P. Monteuxa (1935.-37.) i muzikologiju kod A. Pirroa, Yv. Rokseth i A. Smijersa (1930.-37.). Pohađao je i tečaj povijesti francuske srednjovjekovne književnosti na Sorbonni (G. Cohen, 1932.-36.). God. 1952. postigao je državni doktorat s tezama glazbenoj školi St. Martiala u Limogesu i šansonima G. de Coincia. Kao profesor predavao je u Liceju Pasteur, na Konzervatoriju (1937.-52.), na Sorbonni (1952.-79.), u Liceju la Fontaine, bio je ravnatelj Muzikološkog instituta (1952.-73.) i Schole Cantorum (1962.-81.), sve u Parizu. Bio je gostujući profesor na sveučilištima u SAD-u i Kanadi (1965.-71.). U početku se posvetio oživljavanju srednjovjekovne glazbe, obnovi sveučilišnog kazališta (utemeljio je dvije kazališne družine na Sorbonni 1933. i 1936.) i glazbenom odgoju (bio je predsjednik francuskog Nacionalnog povjerenstva za glazbu 1964.-66.). Kao znanstvenik čitav se život posebno bavio pitanjima glazbe Srednjega vijeka i glazbene analize, a nakon 1955. proučavao je evoluciju glazbenog jezika, glazbu antičke Grčke, etnomuzikološke probleme, i dr. Autor je niza znanstvenih članaka te 23 knjige, među kojima se osim Histoire musicale du Moyen Age, ističu L'imbroglio des modes; La musique et le signe; Traité historique d'analyse musicale; La flute enchantée, opéra maçonnique; 40.000 ans de musique: l'homme a la découverte de sa musique, od kojih je nekoliko doživjelo više izdanja i prevedeno na engleski i njemački. Bio je urednik časopisa (Revue internationale de musique) i notnih izdanja (npr. J. S. Bach: L'art de la fugue: édition critique et analytique). Skladao je nekoliko opera (Thyl de Flandre mu je praizvedena 1954. u kazalištu La Monnaie u Bruxellesu), balet La dame a la licorne (J. Cocteau, 1952.), više scenskih glazbi, simfoniju (1947.) i druga orkestralna djela, vokalnu i komornu glazbu, te skladbe za glasovir. Inače skladateljski ekletik, bio je među prvom skladateljima koji je upotrijebio Martenotove valove.

    Bilješka o knjizi
    Knjiga Povijest glazbe Srednjega vijeka u francuskom izvorniku dio je serije „Collection hier“ poznatog francuskog izdavača Presses Universitaires de France i predstavljala je niz desetljeća nakon prvog izdanja 1950. standardni udžbenik za glazbu Srednjega vijeka na francuskim sveučilištima. Knjiga se bavi dugim (5.-15. stoljeće) i ključnim razdobljem u povijesti europske umjetničke glazbe. Podijeljena je na dva dijela u dvadeset poglavlja: Postanci (1-12. stoljeće) i spomenici (kraj 12.-15. stoljeće). U prvome dijelu raspravlja se o tradicijama starogrčke glazbe, kraju rimske civilizacije i početcima kršćanske glazbe, širenju liturgijske glazbe, Grgurovu dobu, prvoj karolinškoj renesansi i velikim izumima 9. stoljeća, dozrijevanju Srednjega vijeka, prvim koracima moderne glazbe i velikoj renesansi 12. stoljeća. U drugome dijelu raspravlja se o pomaku naglaska na sjever Francuske, kraju srednjovjekovnog klasicizma i psihozi modernizma s Ars novom u 14. stoljeću, te u potrazi za novim klasicizmom i početku renesanse u drugoj četvrtini 15. stoljeća. U odnosu na druge, pretežno pozitivistički pisane povijesti glazbe Srednjega vijeka, autor ovoga djela dao je maestralnu sintezu temeljnih podataka u kontekstu općepovijesnih, vjerskih, političkih, literarnih, arhitektonskih i drugih umjetničkih i društvenih pojava, napisavši vrhunsko djelo glazbene i komparativne medijevistike te svjetske muzikologije i kulturologije druge polovice 20. stoljeća. Istodobno, ono obiluje erudicijom kakvu ne pokazuje nijedno drugo djelo takve vrste u svijetu. Vokabular je izvanredno bogat, ideje često provokativne u ispravljanju uvriježenih, a krivih toposa o srednjovjekovlju, ili hrabro svježe i u međuvremenu široko prihvaćene, jer su temeljito znanstveno fundirane. Stil je jasan i tipično francuski briljantan, pa će se objavljivanjem ovog djela u hrvatsku muzikologiju zacijelo unijeti nova, dosad nepoznata kvaliteta pisanja znanstvenog teksta na tom području. S obzirom na izneseni profil, sadržaj i način mišljenja i pisanja, ovo će djelo biti korisno, prihvatljivo i zanimljivo ne samo specijalistima muzikolozima za razdoblje Srednjega vijeka, studentima glazbe općenito i osobito muzikologije, nego i ljubiteljima glazbe i svih umjetnosti, te najširem krugu humanističkih i društvenih znanstvenika koji se bave medijevistikom, naročito zato što u hrvatskoj znanstvenoj muzikološkoj literaturi ne postoji ni jedno jedino djelo (ni autorsko ni prijevodno) koje tretira razdoblje glazbenoga Srednjega vijeka u cjelini i sintetički.

    Napomena urednika
    Knjiga J. Chailleya Povijest glazbe Srednjega vijeka, nastala tijekom 1940-ih, u autorskim je revizijama u iduća dva izdanja do 1980-ih pretrpjela tek manje izmjene u stavkama korištene literature i osobito navedenih snimaka na pločama starijega datuma. Stoga nalazimo za shodno da čitatelja uputimo na vlastito pronalaženje odgovarajućih novih snimaka srednjovjekovne glazbe, nastalih tijekom posljednjih pedesetak godina, koje bi na koristan i poželjan način obilno nadopunile ovdje navedene snimljene zvukovne izvore. Izdavači hrvatskog izdanja obvezali su se, naime, ugovorom da u nj neće ni u kojem dijelu unijeti nikakve izmjene i nadopune. Izvorni pak tekst ove knjige u cjelini je toliko dragocjen da se unatoč starijem datumu nastanka čini jednim od kapitalnih djela glazbene medievistike uopće, što je i glavni razlog njegova prevođenja u situaciji posvemašnjeg nepostojanja takve literature u našem znanstveno-kulturnom krugu.

    ISBN 953-6090-23-6, 273 str.


  3. Glazba u renesansi

  4. H. M. Brown - Louise K. Stein
    Preveo Stanislav Tuksar

    Bilješka o autorima
    Američki muzikolog Howard Mayer Brown (Los Angeles, 1930. - Venecija, 1993.) studirao je i doktorirao muzikologiju na Harvardovu sveučilištu (1953.-59.) te privatno učio pjevanje i dirigiranje u Beču i flautu u Bostonu. Bio je profesor muzikologije na koledžu Wellesley (1958.-60.), na Sveučilištu u Chicagu (1960.-72., 1974.-93.) i gostujući profesor na sveučilištima u Buffalou, New Yorku, Berkeleyu, Heidelbergu, Mainzu, Zürichu, Baselu i dr. Bio je urednik serija izdanja Renaissance Music in Facsimile (30 sv., 1977.-82.), Italian Opera, 1640-1770 (97 sv., 1977.-84.), kazališnih šansona 15. i 16. st., svjetovnih djela Josquina des Preza i dr. Obavljao je dužnosti predsjednika Američkog muzikološkog društva (1978.-80.), predsjednika Američkog društva za renesansu (1990.-91.) i dopredsjednika Međunarodnog muzikološkog društva (1982.-87.). Dugo je godina svirao razna glazbala u ansamblu Collegium Musicum Sveučilišta u Chicagu s kojim je snimio seriju Historical Anthology of Music A. T. Davisona i W. Apela na 10 LP ploča. Znanstveni rad koncentrirao je na razdoblje renesanse te dijelove srednjega vijeka i baroka. Svojim temeljitim poznavanjem glazbenih izvora, ikonografije i izvoditeljstva, kombiniranim sa širokom znanstvenom erudicijom, uputio je na nove perspektive u historijskoj muzikologiji, upozoravajući na potrebu za razumijevanjem glazbe u njezinu društvenom i intelektualnom kontekstu, ali i na interakciju muzikologije i praktičkog muziciranja.
    Louise K. Stein djelomice je tekstovno nadopunila i ažurirala ovo drugo izdanje Brownove knjige s obzirom na datume i mjesta u životima skladateljâ i datiranje glazbenih izvora te obavila reviziju bibliografskih bilješki.

    Bilješka o knjizi
    Knjiga Glazba u renesansi u engleskom izvorniku dio je poznate američke serije Prentice Hall History of Music koja je studentima, profesorima i informiranim ljubiteljima glazbe pružila sveobuhvatne, znanstveno-stručne te razumljivo i komunikativno pisane panoramske poglede na glavna stilska razdoblja u povijesti glazbe Zapada. Brown se u ovoj knjizi bavi pitanjima o glazbi kao kulturnoj i političkoj snazi u renesansi, o mjestu glazbe u renesansnom društvu i o razmjerima u kojima je pokroviteljstvo pojedinaca i institucija oblikovalo glazbene žanrove i pojedine glazbene komade. Nadalje, premda bi općenita knjiga o renesansnim skladateljima i glazbenim stilovima mogla izgledati kao da ide suprotno od novijih trendova u akademskim krugovima, pružen je uvid u živote i djelatnost glavnih renesansnih skladatelja i predstavljena su njihova skladateljska postignuća oblikovana okolnostima u kojima su oni djelovali: ukusima njihovih pokrovitelja, liturgijskim zahtjevima, potrebama posebnih okolnosti, talentima izvoditeljâ za koje su bila skladana i intelektualnim trendovima koji su utjecali na glazbu kao i na druge umjetnosti. Upozorava se i na dosad zanemarivane bitne stvari za muziciranje u 15. i 16. stoljeću - improvizaciju i usmenu predaju, jer promišljeno je razmatranje povijesnog, društvenog, književnog, političkog i gospodarskog konteksta renesansne glazbe komplementarno onoj vrsti proučavanja koje za cilj ima oblikovanje načina na koji čujemo glazbu i kako učvršćujemo naše shvaćanje ranih modernih glazbenih žanrova. Brown je smatrao da proučavatelji renesansne glazbe trebaju u prvome redu pokušati razumjeti glazbene komade, aspekte glazbenog stila i konvencije i tehničke norme koji određuju žanrove. Jedna od glavnih vrlina ovoga izdanja mnoge su analize glazbenih primjera. Ove analize opisuju važne aspekte pojedinih glazbenih djela, pomažu ilustrirati opće spoznaje o glazbenim stilovima i žanrovima i teoretiziraju o skladateljskim izborima i strategijama komponiranja u razdoblju renesanse.

    ISBN 953-6090-24-4, 416 str.


  5. Glazbena pretklasika. Kulturni i glazbenopovijesni oris glazbe u 18. stoljeću između baroka i klasike (2004)

  6. Peter Rummenhoeller
    Preveo Sead Muhamedagić

    Bilješka o autoru
    Peter Rummenhöller (Wuppertal, 1936) studirao je 1956-58. u Saarbrückenu na Visokoj glazbenoj školi glasovir i glazbenu teoriju, a 1956-63. na Sveučilištu muzikologiju. Godine 1963. promovirao je s disertacijom Moritz Hauptmann als Theoretiker. Eine studie zum erkenntniskritischen Theoriebegriff in der Musik (Moritz Hauptmann kao teoretičar. Studija o spoznajno-kritičkom pojmu teorije u glazbi; Wiesbaden 1963). Od 1972. predavao je kao redoviti profesor muzikologije, sociologije glazbe i glazbene pedagogije na Visokoj pedagoškoj školi, sada Visokoj umjetničkoj školi u Berlinu. God. 1970-78. bio je urednik časopisa Zeitschrift für Musiktheorie. U svojim napisima o sociologiji, teoriji i povijesti glazbe nastoji glazbu posredovati kao poglavito kulturološku i duhovnopovijesnu pojavu.

    Bilješka o knjizi
    Glazbena "pretklasika", taj vremenski odsječak između oko 1735. i 1785. Peter Rummenhöller shvaća kao zasebnu epohu. Ona, međutim, ne očituje jedinstvo nego višestrukost, proturječnost, karakter prijelomnosti i rastrojenost, a njezino predstavljanje morat će postati predmetom poučavanja neortodoksnog kulturnopovijesnog razmatranja. U skladu s time Rummenhöller ne postupa strogo sistematski - prema vrstama, pojedinim osobnostima, značajnim središtima glazbenih zbivanja ili prema duhovnim, kulturnim i društvenopovijesnim strujama - nego preuzima iz svih tih stajališta ponešto na onaj način kako mu se u skladu s vlastitim nazorima čini nužnim i nanovo sastavlja epohu poput mozaika. Pritom nastaje uzbudljiva slika najproturječnijih ideja, paradoksalnih tendencija i nejedinstvenih snaga između sutona apsolutizma na zalasku i zore građanske revolucije.

    ISBN 953-6090-26-0, 173 str.


  7. Barokna glazba, HMD, Zagreb 2005.

  8. Claude V. Palisca
    Preveo Stanislav Tuksar

    Bilješka o autoru
    Američki muzikolog Claude Victor Palisca (Rijeka, Hrvatska, 1921. - New Haven, SAD, 2001.) iselio je još kao dijete s roditeljima u SAD. Studirao je glazbu u Queens Collegeu (New York), a kompoziciju i muzikologiju na Harvardovu sveučilištu (doktorirao 1954.). Djelovao je kao sveučilišni profesor povijesti glazbe na Sveučilištima Illinois (1953.-59.) i Yale (1959.-92.). Gostovao je kao predavač na sveučilištima u Berkeleyu, Princetonu, Michiganu, zap. Australiji, Zagrebu, Granadi i Barceloni. Palisca je bio jedan od vodećih američkih muzikologa druge polovice XX. st. i vrhunski svjetski stručnjak za razdoblje kasne renesanse i baroka te starije povijesti teorije glazbe. Bio je suprevoditelj na engleski Zarlinovih Istitutioni harmoniche, znatno je pridonio rasvjetljavanju utjecaja Girolama Meia na prvu Firentinsku cameratu, teorijske osnove rasprave između Artusija i Monteverdija te odnosa empirijske znanstvene misli u 17. st. i odgovarajućeg razvitka teorijâ harmonije i udezbe. Bavio se i poviješću i organizacijom glazbene pedagogije i studija muzikologije. Bio je predsjednik Američkog muzikološkog društva (1970.-72.), američkog Nacionalnog savjeta za umjetnost u obrazovanju (1967.-69.) te potpredsjednik Međunarodnog muzikološkog društva (1977.-82.).Objavio je niz znanstvenih rasprava u vodećim svjetskim muzikološkim časopisima te više knjiga među kojima se ističu Barokna glazba (Baroque Music; tri izd. 1968.-91.), Humanizam u talijanskoj renesansnoj glazbenoj misli (Humanism in Italian Renaissance Musical Thought; 1985.) i Studije o povijesti talijanske glazbe i glazbene teorije (Studies in the History of Italian Music and Music Theory; 1994.). Bio je, među ostalim, i urednik knjige Donalda J. Grouta Povijest zapadne glazbe (A History of Western Music;, izd. 1980. i 1996.) i više izdanja Nortonove antologije zapadne glazbe (Norton Anthology of Western Music).

    Bilješka o knjizi
    Knjiga Barokna glazba u engleskom izvorniku dio je poznate američke serije Prentice Hall History of Music koja je studentima, profesorima i informiranim ljubiteljima glazbe pružila sveobuhvatne, znanstveno-stručne te razumljivo i komunikativno pisane panoramske poglede na glavna stilska razdoblja u povijesti glazbe Zapada. Palisca u ovoj monografiji o baroknoj glazbi posebno naglašava stilski razvitak barokne glazbe i njezinih praksi proizašlih iz renesanse. U njoj se upućuje na proučavanje tipičnih primjera glazbe baroknog razdoblja i najznačajnijih načina komponiranja, a nije se namjeravalo pružiti sveobuhvatni pregled najznamenitijih skladatelja i njihovih djela. Tako su jedna od glavnih vrlina ovoga izdanja, kao što je to slučaj i s knjigom o renesansnoj glazbi u ovoj seriji, mnoge analize glazbenih primjera. Ove analize opisuju važne aspekte pojedinih glazbenih djela, pomažu ilustrirati opće spoznaje o glazbenim stilovima i žanrovima i teoretiziraju o skladateljskim izborima i strategijama komponiranja u razdoblju baroka. Nadalje, utvrđuje se da da je zajednička nit koja je ujedinjavala glazbu baroka od Marenzija do Bacha i Händela bilo vjerovanje u moć ili čak obavezu glazbe da pokrene čovjekove afekte. Taj ideal izražajnosti pratio je korpus glazbenih tehnika poput tzv. šifriranog basa i concertato stila, stroga metrička kontrola ritma i stereotipizirane kategorije skladanja, tretiranja disonance i harmonijskih pokreta određenih akordikom a ne slobodno protustavljenim melodijskim linijama. U knjizi se obrađuju razni glazbenobarokni pojmovi i pojave poput recitativnog stila, duhovnog koncerta, kantate, oratorija, opere, sonate, koncerta i sinfonie, artikulira se posebno glazba za lutnju, čembalo, orgulje i klavir, a zasebno se raspravlja o operi u Francuskoj i Italiji, dramskoj i crkvenoj glazbi u Engleskoj te sakralnoj glazbi u Francuskoj. Iz kompleksa Bachova genija izabrane su kantate kao glavni repertoar za raspravu o Bachovu stilskom razvitku.

    ISBN 953-6090-25-2, 348 str.



    U pripremi / to be published next


  9. Giorgio Pestelli Doba Mozarta i Beethovena (2006)
  10. Carl Dahlhaus Glazba 19. stoljeća (2006)
  11. Hermann Danuser Glazba 20. stoljeća (2005)


Hrvatsko
muzikološko
društvo

Croatian
Musicological
Society

Opatička 18,
HR-10000 Zagreb
Croatia
tel :+385 1 489 5320
fax:+385 1 468 4701
www.hmd-music.hr


Associate Partner - Pridruženi partner

Music Migrations in the Early Modern Age: The Meeting of the European East, West and South



 Music migrations



Glagoljaško pjevanje u Kraljevici Gorana Doliner
Glagoljaško pjevanje u Kraljevici. Književno-povijesne pojave, kontekstualne strukture i glazbene osobine napjeva

Najstarija misna knjiga srednjovjekovne Pule Hana Breko Kustura
Najstarija misna knjiga srednjovjekovne Pule (11. stoljeće)

Lada Duraković: Ideologija i glazbeni život Lada Duraković
Ideologija i glazbeni život:
Pula 1945.-1966.

Ivano Cavallini – Harry White, ur. / eds.: Musicologie sans frontieres <br> Muzikologija bez granica <br> Musicology without Frontiers Ivano Cavallini – Harry White, ur. / eds.
Musicologie sans frontieres
Muzikologija bez granica
Musicology without Frontiers

Svečani zbornik za Stanislava Tuksara
Essays in Honour of Stanislav Tuksar

Lada Duraković: Ideologija i glazbeni život Grozdana Marošević
Glazba četiriju rijeka
Povijest glazbe Karlovačkog Pokuplja

 Juliana Ličinić Van Walstijn: TEATRO DI POESIA Juliana Ličinić Van Walstijn
"Teatro di poesia" in the Opera House:
the Collaboration of Antonio Smareglia and Silvio Benco

Sanja Majer-Bobetko, Zdravko Blažeković, Gorana Doliner: TEATRO DI POESIA Sanja Majer-Bobetko
Zdravko Blažeković
Gorana Doliner

Hrvatska glazbena historiografija
u 19. stoljeću
Copyright © 2002-2014 HMD All rights reserved.    * * *    Designed & programmed by J-SISTEM